субота, 17. септембар 2011.

Festival fantastike 2011




23.9.2011. od 20:00
Žarko Milićević - Predstavljanje udruženja "Lazar Komarčić"
- Predstavljanje društva "Lazar Komarčić"
Goran Skrobonja - Predstavljanje antologije
- "Apokalipsa juče, danas, sutra" . Izdavačka kuća "Paladin"
Jovan Ristić
- Predstavljanje knjige "Godine u magli"
Miroslav Lakobrija
- Majstor iluzija

24.9.2011.
od 17:00
Lakobrija FX
- radionica specijalnih efekata
19:00 - Zombie walk
20:00 - Žarko Milićević i Oliver Jovanović
- Izdavačka kuća "Tardis"
20:30 - Aleksandar Radivojević i Nenad Bekvalac
- Šok koridor Live
22:00 Torul (Slovenija)
- koncert
Kafić Plan B
00:00 Zaječar after midnight: Pure gothic party by Akasha i Nenad Bekvalac

Izložbe:

Aleksa Gajić - Drakko

TORUL

Official site


Jovan Ristić





je rođen 4. aprila 1973. godine. Diplomirani je pravnik i profesionalni novinar. Takođe je publicista, pisac i kulturni radnik. Direktor je i suosnivač Festivala srpskog filma fantastike (FSFF) s kojim putuje po Srbiji i zemljama bivše Jugoslavije. Jedan je od glavnih učesnika organizacije konvencije ljubitelja fantastike Beokon. Radi u novinskoj agenciji Beta i saradnik je projekta Balkan Culture Watch čiji je pokretač Balkanska mreža za istraživačko novinarstvo (BIRN). Muzičke i filmske prikaze, kritike, eseje, društveno-političke tekstove i one koji se bave popularnom kulturom objavljivao je u Rok ekspresu, Bulevaru, magazinu Bre, JAT reviji, Znaku Sagite, Pressingu, na sajtu za popularnu kulturu Popboks, na sajtovima Jelen Top 10 i Southeast Europe i u prozinu Emitor (izdavač: društvo ljubitelja fantastike Lazar Komarčić). Prva kratka priča objavljena mu je 1996. godine u Emitoru. Potom je priče i novelete objavljivao u književnom časopisu Orbis, na sajtovima Screaming Planet i Art-Anima, u veb-magazinima Helly Cherry i Proza online, i u magazinima Pressing i Trash. Zastupljen je u "Belom šumu" i "Istinitim lažima", zbirkama priča domaćih pisaca na temu televizije odnosno urbanih legendi (priređivač: Goran Skrobonja). U sklopu projekta "2008 - Godina srpske fantastike" objavljena mu je knjiga "Tuđin 3 – Jedan nezasluženi košmar", koja razobličava jedan od većih kinematografskih mitova svih vremena – problematično nastajanje trećeg filma u serijalu "Alien / Osmi putnik" koji je kao debitant režirao Dejvid Finčer. Dugogodišnji je aktivista društva ljubitelja fantastike Lazar Komarčić – uređivao je njegov tribinski program i bio moderator njegove književne radionice u Domu omladine Beograda. Kraće vreme je uređivao i njegovo glasilo, prozin Emitor. Organizovao je i bio učesnik više od 50 tribina, koje su se bavile filmom, kao i odnosom filma sa drugim pripovednim formama (književnost, strip). Organizovao je takođe okrugle stolove posvećene zaštiti filmske kulturne baštine, promociji srpske kinematografije u inostranstvu, kao i distrubuciji novih srpskih filmova u uslovima propale mreže domaćih bioskopa.
„Godine u magli” su njegova prva zbirka priča.

Miroslav Lakobrija


Miroslav Lakobrija

Po zvanju diplomirani vajar, po opredeljenju ljubitelj horora, Miroslav Lakobrija je 1997. godine osnovao autorsku grupu Mladi kadrovi, s kojom je počeo da snima kratke niskobudžetne horor filmove. “Tada smo još bili u srednjoj školi i nismo bili preterano ambiciozni. Pravili smo filmove iz zabave. Organizovali smo kućne projekcije za nas i naše drugare. To su bili treš filmovi“, kaže Lakobrija, koji je u to vreme napravio svoje prve specijalne efekte. „Jedan od prvih bio je za scenu u kojoj mi sekirom odsecaju dva prsta. Tada nisam imao čak ni gumu, ni veštačku krv; koristio sam plastelin i temperu, ali je ipak bilo uzbudljivo. Bila je to simpatična šok scena. Posle toga, nastavili smo da osmišljavamo načine na koje bismo napravili nove efekte.“

Posle slede "TT sindrom", "Život i smrt porno bande", "Srpski film", "Sveti Georgije ubiva aždahu", Zona mrtvih........

Žarko Milićević



(1980–). Počeo kao klasičan ljubitelj fantastike tako što je obrstio biblioteke i video-klubove po Šapcu. Dolaskom u Beograd na studije i pridruživanjem Društvu ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“ počeo da se bavi popularizacijom fantastičkog stvaralaštva, kasnije i produkcijom i izdavaštvom – prvo u okvirima Društva LK a onda u izdavačkoj kući Tardis.

Goran Skrobonja
je rođen 28.03.1962. godine u Beogradu. Diplomirao je 1985. na beogradskom Pravnom fakultetu. Prva Goranova priča koja se pojavila u nekoj zvaničnoj publikaciji bila je „Poklon s neba“ koju je objavio zagrebački časopis Sirius u svom broju 134 (jul 1987). Od tada, on je objavio brojne kratke priče, novele i romane, preveo hiljade i hiljade stranica vrhunske žanrovske književnosti s engleskog jezika i kao izdavač objavio neka od ključnih dela koja se mogu uvrstiti u žanrove horora i naučne fantastike. Goran Skrobonja živi i radi u Beogradu. Oženjen je (supruga Dragana) i ima dve kćerke (Aleksandru i Teodoru). Početkom devedesetih godina prošlog veka, Goran je pokrenuo ediciju horor književnosti „Košmar“ u čijem su prvom kolu objavljene tri knjige, To Stivena Kinga, Preživeo Džejmsa Herberta i Kabal Klajva Barkera. U istoj ediciji je do pred kraj te decenije izašlo još nekoliko knjiga, među kojima i dve zbirke Goranovih priča – Od šapata do vriska i Šilom u čelo, kao i antologija sa pričama deset najznačajnijih pisaca horor književnosti Gospodari tame. Krajem 2008, Goran se vratio na izdavačku scenu obnavljanjem edicije „Košmar“ i romanom Pacovi Džejmsa Herberta, kao i novopokrenutom edicijom SF i slipstrim književnosti „Fraktali“, gde su objavljene tematske antologije originalnih domaćih priča Beli šum (o televiziji) i Istinite laži (o urbanim legendama), roman Ijana Mekdonalda Bespuće, kao i knjige Maksa Bruksa Priručnik za odbranu i zaštitu od zombija i Svetski rat Z, sve u izdanju izdavačke kuće „Paladin“ iz Beograda koju je Goran osnovao sa svojom suprugom Draganom. Više informacija na sajtu GoranSkrobonja

Oliver Jovanović

Oliver Jovanović je rođen u Zaječaru 1967. godine. Najranije detinjstvo proveo je selu Vražogrnac, koje smatra svojim zavičajem. Završio je Školu primenjenih umetnosti u Nišu (prva samostalna izložba održana 1995. godine). Učesnik rata 1991. godine. Otac je dva dečaka, Vuka i Krsmana. Od 1996. godine objavio više knjiga sa različitom tematikom, od poezije do kratkih priča: „Hajka“ („Kulturno prosvetna zajednica“ opštine Zaječar, 1996; elektronsko izdanje: „Balkanski književni glasnik“, 2008), „1991 – Moje viđenje rata“ (1997; uvršćena u katalog Kongresne biblioteke u Vašingtonu, postavljena na poznati ruski sajt artofwar.ru kao jedina knjiga na srpskom jeziku), „Zid“ (1998), „Anatomija zločina“ (1999), „Žena na točku“ (2002), „Das Komunist Kampf“ (2002), „Moja borba“ (2002; kao multimedijalno izdanje 2005), „Noćna kretanja“ (2003) i ,,Čovek, osnovno oruđe – upotreba, namena i odr­ža­va­nje“ (2007). Objavljivan u književnom listu „Raz­vi­tak“, „Reč i misao“, niškoj „Gradini“, na sajtovima „Art–Anima“ i „Balkanski književni glasnik“. Po­e­zi­jom zastupljen i u antologiji „Pesnički voz“ (2010), pes­ni­ka juga i jugoistoka Srbije. Više tekstova objavio ili objavljuje u štampi, posebno u časopisu za popularizaciju nauke „Ga­lak­si­ja“, hrvatskom astronomskom časopisu „M111“, na saj­tu „Astronomskog magazina“, kao i na internet magazinu „Srpska analitika“.

Šok koridor Live!!!
INFO CENZURISAN!!!!